Загрузил mislavrakic14

AF Terestrika6

реклама
10. Plovidbene oznake (pomorska balisaža)
Zovu se i pomocne opticke oznake, smještene su na istaknutim tockama plovnog puta, danju se
mogu razlikovati po obliku i boji, nocu po nacinu kako svijetle. Mogu biti razlicitih oblika (motke,
plutace, tornjevi, brodovi) i od razlicitih materijala (zidane, metalne, drvene).
Najcešce su snabdjevene radarskim reflektorima.
Dijele se na:
• dnevne oznake
• pomorska svjetla
Dnevne mogu biti istovremeno i nocne ali ne moraju.
Balisaža je propisan nacin oznacavanja plovnih putova.
Plovni putovi oznacavaju se u dva sustava oznacavanja:
• lateralnom (bocnom)
• kardinalnom (osnovnom)
Oznacavanje se nastoji što više pojednostaviti, a ujednacavanje (unifikaciju) koliko je to moguce
provodi IALA (International Association of Lighthouse Authorities).
1976. razraden je nov sustav oznacavanja (IALA).
1980. sustav oznacavanja je prihvacen:
• sustav A: lijeva strana s oznakama crvene boje, a desna s oznakama zelene boje (Evropa,
Australija, Novi Zeland, Afrika i vecina azijskih zemalja),
• sustav B: lijeva strana s oznakama zelene boje, desna s oznakama crvene boje (Sjeverna i Južna
Amerika, Japan, Koreja, Filipini).
Podaci o oznakama nalaze se u Popisima svjetionika (Admirality List of Lights ili List of Lights).
Pomorska svjetla
Smještena su na raznim istaknutim mjestima. Kao gorivo danas uglavnom iskljucivo koriste
elektricnu energiju, inace to može biti petrolej, disu plin (acetilen rastopljen u acetonu), propan.
U novije vrijeme poceli su se za pomorska svjetla koristiti i laseri.
Dijele se na:
• cuvane
• necuvane
Cuvani su:
• svjetionici
• brodovi svjetionici
Svjetionici su porazmješteni na glavnim pomorskim putovima, imaju velik domet, razlicite
konstrukcije, radiouredaje i signale za maglu.
Brodovi svjetionici: usidreni su na važnim pomorskim putovima, obojeni uocljivom bojom i s
imenom ispisanim velikim slovima na boku.
Necuvana pomorska svjetla su:
• obalna svjetla (oznake drugog reda, na opasnim mjestima)
• lucka svjetla (oznake treceg reda, na ulazima u luke)
• svjetlece plutace (vidljivost do 3 M)
Karakteristike pomorskog svjetla
To su specificnosti svjetla. Sastoji se od:
1. boje (bijela, crvena, zelena, ponekad narancasta, plava i žuta, najbolje se vidi bijela pa crvena, a
u magli narancasta i žuta)
2. karaktera (bljesak, prekid, izofazno, stalno, s promjenjivim sjajem, s promjenjivim bojama,
kratki bljeskovi su ako ih ima do 60 u minuti, vrlo kratki ako ih ima više od 60)
3. period (vremenski interval izmedu pocetaka serija)
4. sektor (oznacava opasni dio podrucja ili prolaze)
83
5. vidljivost (svjetlosna vidljivost ovisna je o intenzitetu svjetla, geografska o udaljenosti za visinu
oka od 5 m i srednju zemaljsku refrakciju)
Oznacavanje karakteristika svjetla:
Karakteristike pomorskih svjetala ubilježene su na pomorskim kartama i u Popisu svjetionika.
IALA sustav oznacavanja
Medunarodne organizacije cije su djelatnosti vezana za sigurnost plovidbe mogu se podijeliti u:
• medunarodne organizacije koje djeluju iskljucivo u funkciji sigurnosti plovidbe
• medunarodne organizacije kojima je sigurnost plovidbe jedna od djelatnosti
Medunarodno udruženje ustanova za svjetionike (IALA – International Association of Lighthouse
Authorities) spad u prvu grupu. 1980. prihvatila je sustav IALA sustav oznacavanja plovnih putova
koji se može podijeliti u pet sustava:
• lateralni sustav oznacavanja,
• kardinalni sustav oznacavanja,
• oznake usamljenih opasnosti,
• oznake sigurnih voda,
• posebne oznake
Oznake lateralnog sustava
Lateralni sustav oznacavanja primjenjuje se u kanalima, prilazima luka, ušcima rijeka i na
mjestima na kojima se može odrediti lijeva i desna strana plovnog puta. Oznake lateralnog (bocnog)
sustava oznacavaju lijevu i desnu stranu sigurnog plovnog puta. Desna ili lijeva strana odreduje se po
smjeru u kojem brod plovi kad se približava luci, rijeci, ušcu ili drugom plovnom putu dolazeci s
otvorenog mora. U kanalima koji se protežu usporedo sa obalom strane kanala odreduju se prema
plovidbi u sjeverozapadnom kursu. Ako kanal slijedi kopno strane su odredene smjerom plovidbe
koji odgovara okretanju kazaljke na satu. U rijekama strane se odreduju prema uzvodnoj plovidbi.
Oznake lijeve strane imaju oblik valjka a oznake desne strane oblik stošca. Medutim kad je rijec o
bojama oznaka razlikuju se sustav A (cijeli svijet osim država Sjeverne i Južna Amerike, Japana,
Filipina i Koreja) i sustav B (spomenute države). U sustavu A lijevu stranu oznacavaju oznake oblika
cilindra ili drugog oblika na cijem se vrhu nalazi cilindar a boja je crvena. Nocu te oznake gore
svjetlom crvene boje. Desna strana oznacena je oznakama oblika stošca ili drugim oblicima ali sa
znakom stošca na vrhu a boja oznaka je zelena. Nocu oznake svijetle zelenim svjetlom. U sustavu B
lijevu stranu oznacavaju oznake oblika cilindra ili drugog oblika na cijem se vrhu nalazi cilindar a
boja je zelena. Nocu te oznake gore svjetlom zelene boje. Desna strana oznacena je oznakama oblika
stošca ili drugim oblicima ali sa znakom stošca na vrhu a boja oznaka je crvena. Nocu oznake svijetle
crvenim svjetlom.
84
Slika 84..
Lateralno oznacavanje – sustav A
Slika 85.
Lateralno oznacavanje – sustav B
Svjetlu nisu odredene karakteristike, osim što su izuzete one koje su propisane za druge sustave
oznacavanja, na primjer za racvanje plovnog puta.
Oznake za racvanje plovnog puta
Modificiranim lateralnim oznakama oznacava se racvanje plovnog kanala, kojima se oznacava
glavni kanal kao povoljnija ruta.
• Glavni kanal desno: valjak ili motka obojena u crveno sa širokim zelenim pojasom. Znak na
vrhu ako ga ima, crveni valjak.
• Glavni kanal lijevo: stožac ili motka obojena zelenom bojom sa širokim crvenim pojasom. Znak
na vrhu ako ga ima, zeleni stožac s vrhom prema gore.
Kao i kod oznacavanja strana kanala, i kod oznaka za racvanje glavnog kanala postoje dva sustava
oznacavanja, sustav A i sustav B.
Slika 86.
Racvanje plovnog puta – sustav A
85
Slika 87.
Racvanje plovnog puta – sustav B
Oznake usamljenih opasnosti
Oznaka usamljene opasnosti je u obliku stupa ili motke. Obojena je crnom bojom, s jednim ili više
širokih vodoravnih crvenih pojasev a. Na vrhu ima crne kugle jedna iznad druge. Nocu svijetli bijelim
bljeskovima sa dva bljeska u grupi a može se zaobici sa svij strana
Slika 88
Oznaka osamljene opasnosti
Oznake sigurnih voda
Oznake sigurnih vode imaju oblik kugle, stupa ili motke. Oznake su obojene okomitim crvenim i
bijelim prugama. Ako je oznaka sigurnih voda ima oblik stupa ili motke, mora imati na vrhu znak
kugle crvene boje. Svjetlo je bijele boje a može biti
na pravilne prekide ili s jednim dugim
bljeskom svakih 10 sekundi,. Bijelo svjetlo može imati i dva bljeska u grupi, prvi kratki i drugi dugi
(slovo A po Morzeovoj abecedi).
Ovim se oznakama oznacava da je oko oznake sigurna dubina, najcešce sredina kanala. U tom su
slucaju oznake sigurnih voda alternativa lateralnim ili kardinalnim oznakama.
86
Slika 89.
Posebne oznake
Posebne oznake oznacavaju:
• sustave za prikupljanje podataka na otvorenom moru (ODAS-sustav);
• odvajanje prometa (ako oznake za racvanje plovnog puta mogu izazvati zabunu);
• odlaganje materijala;
• zone vojnih vježbi;
• položaje kabela i cjevovoda;
• zone rekreacije;
• ribogojilišta.
Obojene su žutom bojom, a oblik im mora biti logican,
primjer ako se nalaze na desnoj strani
kanala oznaka ne smije biti u obliku stošca. Znak na vrhu oznake ima oblik žutog slova X. Na njih se
mogu upisivati brojevi ili slova (da bi se oznacila njihova namjena)
Nocu gore svjetlom žute boje. Karakteristika svjetla mora biti razlicita od karakteristika lateralniih
ili kardinalnih oznaka.
Slika 90.
Oznaka osamljene opasnosti
Oznake novih opasnosti
Nove opasnosti su one koje još nisu oznacene nekim od
oznaka, pa imaju privremeni
karakter. Tim se oznakama oznacavaju umjetne ili prirodne prepreke kao što su pješcani sprudovi,
podrtine, novo otkrivene plicine i td. Oznaka nove opasnosti mora se postaviti što je moguce bliže
opasnosti, a bit ce skinuta kad se postavi trajna oznaka
Oznaka nove opasnosti za plovidbu može biti u obliku
ili motke i mora biti obojena s
jednakim brojem plavih i žutih vertikalnih pruga i to najmanje cetiri a najviše osam. Nocu gore
naizmjenicnim plavim i žutim bljeskajucim svjetlom dometa od najmanje 4 Nm, a bljeskovi u trajanju
od 1 sekunde izmjenjuju se u intervalima od 0,5 sekundi. Ako se postavi više oznaka svjetla moraju
biti sinkronizirana. Vršni znak na oznaci ima oblik žutog križa.
Ako se koristi racon poželjni kod je slovo D Morzeove abecede (jedna duga i dvije kratke crtice).
Oznaku nove opasnosti poželjno je unijeti u AIS predajnik kao upozorenje.
87
Slika 91.
Oznake novih opasnosti
Oznake kardinalnog sustava
Oznakama kardinalnog (osnovnog) sustava obilježavaju se najdublje vode u podrucju na strani
koja je obilježena oznakom sigurne strane kojima treba proci pored opasnosti
. Oznakom kardinalnog može se upozoriti na neku opasnost u kanalu (zavoj, završetak neke
plicine i td).
U kardinalnom sustavu oznaceni su kvadranti ograniceni smjerovima: NW do NE je sjeverni
kvadrant, od NE do SE je istocni kvadrant, od SE do SW je južni kvadrant i od SW do NW je zapadni
kvadrant. Oznake oznacavaju u kojem kvadrantu treba ploviti.
Oznake su slijedece:
Sjeverni kvadrant
• oblik stupa ili motke na gornjoj polovici crne, a na donjoj polovici žute boje,
• na vrhu dva crna stošca s vrhovima okrenutim nagore,
• nocu bijelo svjetlo, s vrlo brzim ili brzim bljeskanjem
Istocni kvadrant
• oblik stupa ili motke crne boje sa vodoravnim žutim pojasom po sredini,
• na vrhu dva crna stošca s osnovom prema osnovi,
• nocu bijelo svjetlo s tri vrlo brza bljeska svakih 5 sekundi ili bijelim svjetlom s tri brza bljeska
svakih 10 sekundi
Južni kvadrant
• stup ili motke na gornjoj polovici žute, a na donjoj polovici crne boje,
• na vrhu dva crna stošca s vrhovima okrenutim nadolje,
• nocu bijelo svjetlo sa šest vrlo brzih bljeskova nakon cega slijedi bljesak u trajanju dužem od 2
sekunde svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom sa šest brzih bljeskova nakon cega slijedi bljesak
u trajanju ne dužem od 2 sekunde svakih 15 sekundi
Zapadni kvadrant
• stup ili motka žute boje sa vodoravnim pojasom crne boje,
• na vrhu dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s vrhom prema vrhu,
• nocu bijelo svjetlo s devet vrlo brzih bljeskova svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom s 9 brzih
bljeskova svakih 15 sekundi.
Vrlo brzo bljeskanje ima izmedu 100 i 120 bljeskova u minuti a brzo bljeskanje ima izmedu 50 i 60
bljeskova u minuti.
88
Slika 92.
Oznake kardinalnog sustava oznacavanja
Ostale oznake
Ostale oznake informativnog su karaktera i oznacavaju oceanografske, meteorološke plutace, zone
podmorja i td.
Plovput nadzire rad, a plovidbene oznake obavezno se prijavljuju Medunarodnom udruženju
svjetionicarskih službi (IALA).
Sve izmjene objavljuju se u Oglasima za pomorce, Notice to Mariners, NAVTEX sustavu, EGC
satelitskom sustavu, HF MSI sustavu.
Zvucne oznake
Zvucne oznake mogu biti nadvodne ili podvodne a koriste se u uvjetima slabe vidljivosti a koriste
se zvona, zviždaljke, gongovi. Ti su zvucni izvori montirani na svjetionicima, brodovima
svjetionicima, plutacama, lukobranima i td. Uglavnom služe samo za upozorenja jer je smjer i
udaljenost izvora zvuka teško odrediti. Ako se zvuk rasprostire zrakom brzina mu je 333 metra u
sekundi, ako se rasprostire ispod površine mora brzina mu je oko 1480 metara u sekundi. Zvuk se
može cuti na udaljenostima do 10 M.
Podaci o zvucnim oznakama mogu se naci u Peljaru i Popisu svjetala i signala za maglu.
Elektronicke oznake
Koriste se radarski reflektori i farovi, RACON-i, radio farovi, laserska pomorska svjetla i td.
89
Скачать